
Hiliki tegle, dizajn i izrada: CHAKO Zanzibar || fotografija: ljubaznošću CHAKO Zanzibar
CHAKO, što na svahiliju znači tvoj/tvoje, je ime socijalnog preduzeća za apciklažu stakla na Zanzibaru. Njegova radionica je smeštena usred plantaže začina, udaljene oko pet kilometara od Stoun Tauna, starog gradskog jezgra glavnog grada ostrva, gde CHAKO ima i reprezentativnu prodavnicu. I radionica i prodavnica su velike turističke atrakcije, jer ovo preduzeće već duže od deset godina intenzivno radi na ekološkoj edukaciji turista i lokalnog stanovništva ostrva.

U duhu socijalnog preduzetništva, CHAKO posluje sa idejom da putem ulaganja profita od prodaje svojih proizvoda i usluga ostvari jasnu društvenu misiju, a to je eliminisanje otpada na Zanzibaru, koji najviše stvara turistička industrija (oko 200,000 turista godišnje). Tako se sav profit ovog preduzeća ulaže u prikupljanje i preradu staklenog otpada u praktične i lepe proizvode, zapošljavanje lokalnog stanovništva na tim poslovima, i edukaciju za razvoj ekološke svesti turista i lokalnog građanstva.
Zahvaljujući podršci zvaničnika Tanzanije, čiji je Zanzibar deo, ali i Fondaciji TUI CARE, posvećenoj pozitivnim efektima turizma na promene u društvu, CHAKO se brzo razvija. Samo u poslednjih tri godine, broj zaposlenih je tripliran, i sada ih je oko 60. Rastu i prihodi, ali preduzeće još uvek nije sasvim finansijski samoodrživo i donacije su neophodne.
Sa takvim kapacitetima, CHAKO svake godine prikupi i preradi više od dva milona staklenih boca, što ga čini važnim faktorom cirkularne ekonomije Zanzibara. Od boca, koje nabavlja od hotela, odmarališta, restorana i sa deponija, pravi lampe, tegle, karafe, čaše, vaze, držače sveća, i tzv. terazzo staklo, odnosno ploče (stone, podne, zidne) od zdrobljenog ambalažnog stakla vezanog cementnom mešavinom. Za proizvodnju kvadratnog metra terrazzo stakla iskoristiti se više od 60 boca.
Lepoti ovih proizvoda značajno doprinose i delovi od rezbarenog drveta, poput poklopaca za tegle, ukrasnih bordura i čepova za flaše. Upošljavajući lokalne rezbare, CHAKO u velikoj meri neguje i ovaj tradicionalni zanat, kao jedno od najvidljivijih obeležja Zanzibara i deo kulturne baštine Indijskog okeana. Većina turista na ostrvu primećuje drvena vrata starih kuća, bogato rezbarena motivima različitog porekla, nastalih pod uticajima arapskih i indijskih trgovaca, ali i autentične rezbarske tradicije naroda Svahili. Kupujući proizvode CHAKO, delić toga mogu poneti sa sobom. Na njima su jednostavni geometrijski i cvetni motivi iz tradicije Svahilija, a rezbareni su u Mninga drvetu, afričkoj tikovini lokalnog porekla. Pomoću jednostavnih dleta i čekića, u CHAKO-u se ovim zanatom bave i devojke.

Lepoti ovih proizvoda značajno doprinose i delovi od rezbarenog drveta, poput poklopaca za tegle, ukrasnih bordura i čepova za flaše. Upošljavajući lokalne rezbare, CHAKO u velikoj meri neguje i ovaj tradicionalni zanat, kao jedno od najvidljivijih obeležja Zanzibara i deo kulturne baštine Indijskog okeana. Većina turista na ostrvu primećuje drvena vrata starih kuća, bogato rezbarena motivima različitog porekla, nastalih pod uticajima arapskih i indijskih trgovaca, ali i autentične rezbarske tradicije naroda Svahili. Kupujući proizvode CHAKO, delić toga mogu poneti sa sobom. Na njima su jednostavni geometrijski i cvetni motivi iz tradicije Svahilija, a rezbareni su u Mninga drvetu, afričkoj tikovini lokalnog porekla. Pomoću jednostavnih dleta i čekića, u CHAKO-u se ovim zanatom bave i devojke.

Prerada staklenih flaša je zasnovana na upotrebi jednostavnih ručnih alata i mašina za rezanje stakla koje troše malo električne energije. Zbog čestih, gotovo svakodnevnih nestašica struje na ostrvu, CHAKO koristi i solarnu energiju, a usavršili su i metod rezanja staklene boce plamenom sveće. On drastično usporava proizvodnju, ali ipak omogućava njen kontinuitet. Sakupljanjem kišnice štede i vodu, a cilj im je da što pre postanu radionica sa nultim otpadom (zero-waste).
Osnivači preduzeća su Sulejman Muhamed (Suleiman Mohammed) i Anelus Rulandshap (Anneloes Roelandschap), zanzibarsko-holandski par. Sve je počelo 2008. godine, kada su u podrumu hotela u kome su stanovali počeli da prave prve proizvode od iskorišćenih boca. Bili su ipred svog vremena, jer tada još uvek nije bilo mnogo reči o apciklaži i socijalnom preduzetništvu. Iako je sve delovalo samo kao eksperiment, uspeli su da angažuju par žena sa ostrva i 2010. otvore malu radionocu u butiku hotela Zenji.

Interesovanje za njihove kreacije od recikliranog otpada je raslo i javila se potreba za većim prostorom, gde bi svi proizvodi mogli biti izloženi. Tako je, 2012. godine, nastao CHAKO. Počeli su da zapošljavaju sve više žena i mladih ljudi, posebno onih bez dobrog formalnog obrazovanja i znanja engleskog jezika, čije su šanse za učešće u lokalnoj privredi bile najmanje.

Interesovanje za njihove kreacije od recikliranog otpada je raslo i javila se potreba za većim prostorom, gde bi svi proizvodi mogli biti izloženi. Tako je, 2012. godine, nastao CHAKO. Počeli su da zapošljavaju sve više žena i mladih ljudi, posebno onih bez dobrog formalnog obrazovanja i znanja engleskog jezika, čije su šanse za učešće u lokalnoj privredi bile najmanje.
U početku su sledili koncept turizam-turizmu, odnosno pravili suvenire od otpada koji turisti stvaraju. Kupovinom takvih suvenira za prijatelje i porodicu, turisti mogu smanjiti svoj loš uticaj na ostrvo. Taj koncept je zadržan, ali i prevaziđen sa širenjem tržišta na kupce širom sveta, od kojih mnogi nikada nisu bili na Zanzibaru.
CHAKO poštuje svih deset principa fer trgovine (nudi pravedne uslove rada, ne koristi dečji i prinudni rad, poštuje rodnu ravnopravnost, posluje transparentno itd.), a briga o zaposlenima i lokalnoj zajednici je najmodernija. Od 2018. godine, garantovani je član Svetske organizacije za fer trgovinu (World Fair Trade Organization – WFTO), što znači da nisu samo platili članarinu, već su uspešno prošli kroz sistem spoljne evaluacije, koja je potvrdila da ispunjavaju sve uslove fer trgovine. CHAKO je prva kompanija sa Zanzibara koja je postala član WFTO i ima pravo da koristi oznaku Garantovana fer trgovina (Guaranteed Fair Trade).

CHAKO poštuje svih deset principa fer trgovine (nudi pravedne uslove rada, ne koristi dečji i prinudni rad, poštuje rodnu ravnopravnost, posluje transparentno itd.), a briga o zaposlenima i lokalnoj zajednici je najmodernija. Od 2018. godine, garantovani je član Svetske organizacije za fer trgovinu (World Fair Trade Organization – WFTO), što znači da nisu samo platili članarinu, već su uspešno prošli kroz sistem spoljne evaluacije, koja je potvrdila da ispunjavaju sve uslove fer trgovine. CHAKO je prva kompanija sa Zanzibara koja je postala član WFTO i ima pravo da koristi oznaku Garantovana fer trgovina (Guaranteed Fair Trade).

Radna atmosfera u ovom preduzeću je gotovo porodična i poslovi se uče polako i kroz praksu. Podstiče se socijalizacija, tako da se zaposleni dosta i druže dok obavljaju jednostavnije zadatke, poput prikupljanja, prevoženja, sortiranja i pranja flaša, pakovanja proizvoda i sl. Stalno se radi na jačanju timskog duha, pa su kolektivne aktivnosti, poput celodnevnih izleta, fudbalskih utakmica i pauza za zajednički ples na poslu, veoma česte.
Oko 65% zaposlenih su žene i neko je uvek radnik meseca – svi ga mogu bolje upoznati, razumeti, pohvaliti ili kritikovati. Nadasve, ohrabruje se i kreativnost, tako da zaposleni sami predlažu promene postojećih ili uvođenje novih proizvoda. Za budućnost je planirana i bliža saradnja sa profesionalnim dizajnerima, koji će osmisliti nove kreacije od stakla i plastike.
CHAKO radi i svim drugim zanatlijama na ostrvu, nastojeći da podiže njihovu svest o problemu otpada. Redovno ih okuplja u svojoj radionici i upoznaje sa praksama apciklaže, ciljnim grupama (publikom) i proizvodima na trenutnom tržištu. Kroz ko-kreativne radionice, zasnovane na metodu dizajnerskog mišljenja (design thinking), podstiče ih na samostalno stvaranje moderno dizajniranih proizvoda apciklaže. Takvim osnaživanjem zanatlija kao nosioca lokalne privrede, CHAKO gradi jednu širu platformu za održivi razvoj Zanzibara.

CHAKO radi i svim drugim zanatlijama na ostrvu, nastojeći da podiže njihovu svest o problemu otpada. Redovno ih okuplja u svojoj radionici i upoznaje sa praksama apciklaže, ciljnim grupama (publikom) i proizvodima na trenutnom tržištu. Kroz ko-kreativne radionice, zasnovane na metodu dizajnerskog mišljenja (design thinking), podstiče ih na samostalno stvaranje moderno dizajniranih proizvoda apciklaže. Takvim osnaživanjem zanatlija kao nosioca lokalne privrede, CHAKO gradi jednu širu platformu za održivi razvoj Zanzibara.
U tu kampanju uključuje i turiste, kompanije iz celog sveta, i sve druge zainteresovane grupe. Plaćenjem obrazovno-turističkih obilazaka CHAKO radionice, svi oni finansiraju besplatne dolaske učenika i studenata na ostrvu. Tako se svakih deset dolara koje turista plati za obilazak radionice ulaže u dovođenje i edukaciju dece i mladih. Svi posetioci mogu gledati kako se, na primer, vinske boce pretvaraju u tegle, i učestvovati u jednostavnijim, često i veoma zabavnim radnim procesima, poput vožnje bicikla za drobljenje plastičnih boca.

Obilaskom plantaže začina na kojoj se CHAKO nalazi, posetioci mogu bolje razumeti i zašto se njegovi proizvodi zovu Dafu, Hiliki, Vanila Kijani, Asmini, Kikuba, Kilua itd. – sve su to nazivi lokalnih biljnih vrsta koje rastu oko staklarske radionice i imaju svoje interesantne priče.


U korist prodaje proizvoda koje oni prave idu i činjenice proistekle iz novijih naučnih istraživanja. Ona pokazuju da lokalno poreklo proizvoda ne garantuje najmanji ekološki uticaj, već da je za to najvažniji način proizvodnje. Tako kupovinom CHAKO proizvoda u Evropi stvarate ugljenični otisak koji je četiri puta manji od otiska kupovine evropskih proizvoda od novog stakla. Čak i kada se uračuna ugljenični otisak transportovanja apcikliranih proizvoda sa Zanzibara u Evropu, oni su daleko ekološki prihvatljviiji od evropske proizvodnje novog stakla, koja zahteva rudarenje, transport i topljenje peska, krečnjaka i sode na temperaturama koje idu i do 1600°C.
U korist prodaje proizvoda koje oni prave idu i činjenice proistekle iz novijih naučnih istraživanja. Ona pokazuju da lokalno poreklo proizvoda ne garantuje najmanji ekološki uticaj, već da je za to najvažniji način proizvodnje. Tako kupovinom CHAKO proizvoda u Evropi stvarate ugljenični otisak koji je četiri puta manji od otiska kupovine evropskih proizvoda od novog stakla. Čak i kada se uračuna ugljenični otisak transportovanja apcikliranih proizvoda sa Zanzibara u Evropu, oni su daleko ekološki prihvatljviiji od evropske proizvodnje novog stakla, koja zahteva rudarenje, transport i topljenje peska, krečnjaka i sode na temperaturama koje idu i do 1600°C.
Pored proizvoda od stakla, po kojima je najpoznatije, CHAKO pravi i proizvode od bačene plastike, starog papira, i džakova za pirinač, brašno i cement. Njegov Bahari luster od apciklirane plastike nedavno je, na Međunarodnom samitu fer-trgovine (2024), nagrađen MIDA Velikom nagradom, koju dodeljuje Svetska organizacija za fer trgovinu (WFTO). Perle i zavese od starog papira preduzeće je proizvodilo do 2012. godine, a onda je nastavilo da ih kupuje od lokalnih ženskih grupa koje se time bave.

Prerada džakova, koje CHAKO vadi i iz mora i od njih pravi torbe za plažu, posebno je korisna, jer takav materijal u vodi lako može zarobiti i usmrtiti ribe i kornjače. Takve činjenice dodaju vrednost proizvodima CHAKO i utiču na pozitivnu promenu ponašanja ljudi koji bacaju džakove, i zato je ekološka edukacija kupaca i lokalnog stvanovništva veoma važna.
U narednim godinama, voleli bismo da uspostavimo saradnju sa profesionalnim dizajnerima i tako dobijemo nove proizvode od stakla i plastike... Rad na boljem prisustvu naših proizvoda na stranim tržištima nam je takođe sada važan... Želimo da razvijemo i poslovni model za apciklažu stakla koji bi mogao da se primenjuje i na drugim turističkim destinacijama.
– Anelus Rulandshap, seminar Upcycling in Africa, 2022.

Ohrabrujući radno angažovanje i celovit razvoj socijalno ugroženih stanovnika Zanzibara, Sulejman Muhamed i Anelus Rulandshap su, za nešto više od deset godina, uspeli da stvore izuzetno uspešno socijalno preduzeće za apciklažu. Ono drastično smanjuje količinu otpada na Zanzibaru i ujedno neguje mnoštvo autentičnih lokalnih znanja i veština, od čišćenja koralnih grebena i rezanja stakla plamenom sveće, do korparstva i rezbarenja drveta. Upravo zahvaljujući takvim sposobnostima svojih zaposlenih, proizvodi CHAKO se jasno izdvajaju iz konkurencije i lako ih je prepoznati po delovima od rezbarene afričke tikovine.
Ohrabrujući radno angažovanje i celovit razvoj socijalno ugroženih stanovnika Zanzibara, Sulejman Muhamed i Anelus Rulandshap su, za nešto više od deset godina, uspeli da stvore izuzetno uspešno socijalno preduzeće za apciklažu. Ono drastično smanjuje količinu otpada na Zanzibaru i ujedno neguje mnoštvo autentičnih lokalnih znanja i veština, od čišćenja koralnih grebena i rezanja stakla plamenom sveće, do korparstva i rezbarenja drveta. Upravo zahvaljujući takvim sposobnostima svojih zaposlenih, proizvodi CHAKO se jasno izdvajaju iz konkurencije i lako ih je prepoznati po delovima od rezbarene afričke tikovine.
Kupci širom sveta sve više cene filozofiju i društveni rad koji stoji iza vešto izrađenih CHAKO lampi, tegli, karafa, čaša, vaza i držača sveća. Kako se takav asortiman polako dopunjuje i proizvodima od drugih materijala, poput nagrađenog Bahari lustera od apciklirane plastike, ne čudi to što ovaj brend zadobija svoje stalno mesto na najvećim svetskim sajmovima dizajna. On dokazuje da apciklaža stakla, spregnuta sa lokalnim zanatskim tradicijama, može dati izuzetno kvalitetne proizvode i rešavati probleme lokalnog razvoja, poput upravljanja otpadom, nezaposlenosti, socijalne marginalizacije, ugroženog biodiverziteta itd.

This edition is the part of the programme „Glassmaking Tradition Meets Innovation“ funded by the European Union. Views and opinions expressed are however those of the author(s) only and do not necessarily reflect those of the European Union or the European Education and Culture Executive Agency (EACEA). Neither the European Union nor EACEA can be held responsible for them.